Eksperiment primijenjen na tri pacijenta• Trebat će vremena da genska terapija zaživi • Zašto u BiH nema transplantacija od donora
Američki naučnici tvrde da su prvi put ostvarili veliki uspjeh u liječenju leukemije. Postoji nada da bi ta terapija mogla djelovati i na druge vrste tumora.
Metoda je uspjela kod trojice bolesnika, a rezultati su iznad svih očekivanja. Dva pacijenta nemaju tragove raka već godinu nakon liječenja, dok se stanje trećeg poboljšalo, ali još ima tumorskih ćelija.
Veliki rizik
– Bili smo iznenađeni što metoda tako dobro djeluje. Moramo otkriti koliko dugo traju ove remisije – rekao je dr. Karl Džun (Carl June), stručnjak za gensku terapiju na Univerzitetu u Pensilvaniji.
U istraživanju su učestvovala tri muškaraca u vrlo uznapredovalim fazama hronične limfocitne leukemije (CLL). Jedina nada za njih bila je transplantacija koštane srži ili matičnih ćelija, koja nosi velike rizike. Već godinama se traže metode kojima bi se mogla pojačati sposobnost odbrambenog sistema da se bori protiv raka. U ranijim pokušajima uspjeh su pokazale genetski modificirane T-ćelije, ali se one nisu mogle razmnožavati pa su brzo nestajale, piše američka štampa.
Džun i njegove kolege upotrijebili su nove prijenosnike kako bi T-ćelijama dostavili nove gene koji im govore da uništavaju ćelije raka, ali i da se razmnožavaju. Ovom tehnikom stvorili su ćelije “serijske ubice” koje su otkrivale tumorske ćelije, razarale ih i nastavljale ubijati sve nove koje su se pojavile.
Medicinski tim uzeo je od svakog pacijenta krv i iz nje uklonio T-ćelije. Nakon što ih je promijenio u laboratoriju, kroz tri infuzije vratio je milione njih u krvotok bolesnika. Pacijenti prve dvije sedmice nisu osjećali nikakve promjene, ali su onda dobili groznicu i mučninu. Ovi simptomi obično se javljaju kada ćelije raka masovno odumiru, što je bio znak da terapija djeluje.
Otkriće američkih naučnika izazvalo je različite reakcije u BiH. I dok stručnjaci smatraju da će trebati dosta vremena da metoda zaživi, oboljeli, a njih je u BiH sve više, nadaju se da bi ovo mogao biti veliki korak unaprijed. Godišnje u FBiH od malignih bolesti oboli pedesetero djece.
– Amerikanci su koristili čistu gensku terapiju visokosofisticiranu s prethodinim saznanjem o učinku ovih stanica u patogenezi hronične limfocitne leukemije. S obzirom na to da se zna da T-stanice napadaju viruse, “nove T-stanice” sigurno su nastale genetskim inžinjeringom. Ovo naučno otkriće tek treba zaživjeti, a to znači da ova tehnika liječenja mora proći prvo odobrenje od Federalne agencije za hranu i lijekove u Americi (FAO). To se postiže pomoću istraživačkih studija s jasnim benefitnim ishodom i minimalnim rizikom za pacijente – kaže za “Dnevni avaz” prim. dr. Vildan Bijedić, šef Klinike za hematologiju KCUS-a.
On ističe da ovakve studije traju i do pet godina, a onda se etabliraju u kliničkoj praksi.
Matične ćelije
– Ovo je bez sumnje revolucionaran zamah u liječenju jednog tipa leukemije, gdje su naučnici ustvari pospješili i pojačali prirodni odgovor na bolest. Ovakav način liječenja možda otvara i druge perspektive u liječenju i drugih malignih bolesti. Vjerujem da možemo očekivati veliki uspjeh nove genske terapije – naglašava dr. Bijedić.
Dodaje da KCUS ima educiran kadar za liječenje malignih hematoloških bolesti.
– Do sada je naš tim uradio 11 autolognih transplantacija koštane srži. Ova tehnika liječenja usko je vezana uz dio posla koji provodi Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH – kaže dr. Bijedić.
Kod autologne transplantacije koštane srži, bolesnik je sam sebi davalac hematopoetskih matičnih ćelija. Druga vrsta transplantacije je alogenična, koja se primjenjuje u liječenju bolesnika visokog rizika relapsa, ako postoji podudaran davalac koštane srži.
– Nakon useljenja u Centralni medicinski blok u KCUS-u, čija je izgradnja u toku, vjerujem da ćemo odmah pristupiti i ovoj vrsti transplantacije – tvrdi dr. Bijedić.
Tuzlanski UKC proteklih godina obavio je više transplantacija koštane srži od srodnog davaoca ili oporavljene koštane srži pacijenta, ali još nema intenzivnijeg rada u toj disciplini. Zato i ne čudi što većina oboljelih odlazi u inozemstvo na operacije.
Za operaciju izvan BiH potrebno 280.000 eura
– Sebina Čakić iz Novog Travnika imala je brata i sestru pa su joj oni produžili život za pet godina. Neki od oboljelih nemaju nikoga. Leukemija nije neizlječiva. Ispade da su svi ostali pametniji od nas pa mi ne znamo uraditi transplantaciju. Predlažem da oni koji kroje kapu u našoj državi odu na Hematoonkološko odjeljenje Pedijatrije u Sarajevu pa neka vide kakve se tu drame dešavaju. Oni su, praktično, na smrt osuđeni. Daje im se terapija da se uvedu u remisiju. Šta poslije toga kada nema donora? Treba im do 280.000 eura za operaciju vani – kaže Almir Čehajić Batko iz “Otvorene mreže”.
Prema njegovim riječima, nova otkrića su dobrodošla, ali “ni Amerikanci ni bilo ko drugi ne mogu vratiti ni Sebinu ni Meliku Spahić, mladu majku iz Tuzle, koja je prije nekoliko mjeseci umrla od leukemije, i mnoge druge”.
– To je neoprostivo – kaže Čehajić.
Bez testiranja na miševima
Američki tim ljekara novu metodu želi isprobati i na drugim oblicima raka, poput gušterače, jajnika, prostate i mozga. Oni su uzbuđeni zbog otkrića, ali upozoravaju da tehniku ipak treba testirati na daleko većem broju oboljelih i kroz duže vrijeme. No, kako ističu, rezultati ohrabruju, jer metoda nije ispitana na miševima, već su njome uspješno izliječeni teško oboljeli ljudi.
Melika i Sebina predugo čekale na transplantaciju
– Mnogi su umrli zbog predugog čekanja na transplantaciju, poput Sebine Čakić i Melike Spahić. Zašto mi ne bismo imali svoju banku koštane srži i matičnih ćelija? Čitav taj projekt košta 100.000 eura. Imamo ljekarske ekipe, ali jednostavno niko nema interesa da sve to pokrene. Projekt operacija srca kod male djece, koji radi Gregor Volonek, uspio je. Besplatno je operirano 500 djece, a Volonek je educirao naše ljekare, koji sada mogu sami obaviti operacije. Zar to nije uspjeh? To isto možemo uraditi i s transplantacijama koštane srži – kaže Čehajić.
Obavljena dženaza
Prema Čehajićevim riječima, tijelo Sebine Čakić, koja je umrla na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, preksinoć je transportovano u Novi Travnik. Dženaza je klanjana jučer, a od Sebine su se oprostili njena porodica, prijatelji i mnogi Novotravničani.