Kolumna Ostalih Kolumunista

Francuski strip : Ivanin izbor

Le-choix-divana-planche-2
Nedavno je ugledna pariska kuca “Casterman” objavila strip pod nazivom “Ivanin Izbor”, poznatog crtaca i cijenjenog scenariste Tiburcia de la Llavé zvanog Tito, posvecen Sarajevu. Jako plodan autor, Tito koji ce pocetkom svibnja postati 55 godisnjak, objavio je brojne stripove posvecene djeci i mladima, od kojih je najpoznatiji “Njezno predgradje”, izdan u sedam knjiga. Rodjen u Toledu, preselio se sa roditeljima u okolicu Pariza kao sestogodisnji djecak. U mladosti je dugo izdavao casopis “Cyclon” u kojem je objavljivao osobne uradke i ostvarenja. Susreli smo ga u prostorijama “Castermana”, gdje je ljubazno odgovorio na nekoliko kratkih pitanja:
 
“O sukobu u BiH, danas vise nitko ne govori!Zasto ste uzeli nas rat kao temu vaseg poslijednjeg albuma”?
 
“Zapoceo sam prije cetiri godine, kada sam cuo da je Karadzic uhvacen. Odmah sam se spakovao i prvim avionom otisao u Sarajevo. Prikupljao sam materijal dvije nedjelje, razgovaro sa stanovnicima, posebno zenama jer moje zadnje djelo obaradjuje zivot jedne silovane Sarajke, sto trazi svoju kcer, po cijeloj Europi. Sarajevo nalici na rodni Toledo, posebno Trg sa golubovima gdje se moze jesti vrsta mljevenog mesa, u neobicnom kruhu. To sam mjesto i odabrao za naslovnicu albuma od 64 strane. Sadrzaj je sveopci, moguc u svim epohama i sredinama.
Razumio sam kako moram posvetiti jedan album BiH jer je njezina tragedija i nepravda koja se ne zaustavlja, jedinstvene. Postojanje Medjunarodnog suda u Haagu ce se navodno produziti do 2014 godine ali Rusija trazi njegov  prestanak- ovog proljeca. UN su  napokon, zvanicno  priznale da je vise od 50 000 zena bilo silovano ali nijedna od njih nije vidjela svog ili svoje silovatelje, osudjene i zatvorene. Niko im ne pomaze podici djecu cije vaspitanje i skolovanje same ostvaruju. Drzava nema nikakve odgovornosti prema njima?
Sve to me je nadahnulo ostvariti album o Ivani, koja je moj, osobni lik iako sam sve ostalo cuo i procitao. Susreo sam nekolicinu zena koje su bile u logorima ili dozivjele njezinu sudbinu, pa im posvetio album. Nevjerovatno je kako u francuskom govornom podrucju, gdje izadje  svake godine 4900 albuma, samo  tri autora : Herman, Bilal i ja, posvetili sadrzaj BiH.
 
Strucnjaci govore o albumu-reportazi. Kakvo je vase misljenje?
 
Tito TribucioSmatram da su u pravu.Reportazu sam i prvi uveo u galski strip, iako su su neke kolege poput Joea Socco ili Guya Delitsa izadali savrseno? novinarski uradjena djela, posto su poput reportera slijedili aktualnosti u konfliktnim oblastima. Ivana je, podstaknuta  Karadzicevim hapsenjem, odlucila pronaci kcer koju je morala povjeriti francusko-talijanskom bracnom paru jer bi djevojcica u opsjednutom gradu umrla, sto se dogodilo mnostvu beba. Hrabra Sarajka ostavlja jako staru baku na Bjelavama i krece na zapad, obilazi Europu i zahvaljujuci upornoj i detaljnoj anketi, pronalazi put do naslijednice. Uspijeva upoznati Milu koja joj sa muzem Tarikom, pruza utociste u njoj  nepoznatoj zemlji- Francuskoj! Ivana upoznaje i  covjeka njenih godina sto zeli nastaviti postojanje u njezinom prisustvu,  iako nista ne namecem citateljima, oni ce sami odluciti o kraju price. Vracam Ivanu u njezin grad gdje moze na miru o svemu razmisliti. Upotrijebio sam brojne priblizene planove i flashback zbog vjerodostojnosti price o obicnoj zeni, i njezinoj ulozi u velikoj i opcoj Historiji. Ona je junakinja nasih dana i nemogucih, sto znaci neljudskih uvijeta.
 
Postoji li mogucnost nastavka njezine price?
 
Za sada ne planiram nove sadrzaje, zelio bih da bosanskohercegovacka i cijela jugoistocno europska oblast, procitaju album na svojim jezicima. Njihov sud mi je najbitniji, iako se nevjerovatno brojna galska publika, odjednom, zanima za album. posebno mladi, moji najvjerniji slijedbenici, kojima sam posvetio oko tridesetak djela. Pisu mi i nekadasnji “cuvari mira”, sto traze savjete za objavljivanje osobnih sadrzaja, posebno memoara iz bh rata. Znaci da sam postigao zeljeno : izvuci sukob iz kandzi zaborava. Spanjolski ljubitelji stripa su takodjer zainteresirani. Nisu zaboravili kako su mnogi gradjani sa Balkana i centralne Europe, ucestvovali u nasem gradjanskom ratu 1936/39.
Siguran sam da cu se tamo nanovo vratiti i opet naci inspiraciju za moja buduca ostvarenja.