< !DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
Predsjednik Sabora Republike Hrvatske Josip Leko, koji boravi u zvaničnoj posjeti BiH, kazao je na pres-konferenciji u Sarajevu da je pitanje povezivanja teritorije Hrvatske, odnosno izgradnja Pelješkog mosta, unutrašnje pitanje Hrvatske te da se od toga neće odustati.
Izgradnjom pelješkog mosta neće biti dovedeni u pitanje interesi BiH, ali Hrvatska neće odustati od povezivanja dviju teritorija – potvrdio je Leko.
BiH deklarirala dva važna strateška cilja
On je danas razgovarao s predsjedavajućim Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisom Bećirovićem, članovima Kolegija Predstavničkog doma i delegatima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH o otvorenim pitanjima dviju zemalja te je ocijenio da su razgovori bili otvoreni, srdačni i konstruktivni, ali da to ne podrazumijeva da su se sugovornici složili o svim pitanjima niti o načinu rješavanja tih pitanja.
– Složili smo se o strateškim ciljevima, a BiH je deklarirala dva važna strateška cilja: članstvo u Evropskoj uniji i NATO-u. S toga stanovišta Hrvatska je zainteresirana za prosperitet BiH i uspješno pristupanje tim asocijacijama. Hrvatska, a posebno Sabor Hrvatske ima značajna iskustva oko tih procesa i voljni smo ne samo prenijeti ta znanja i iskustva nego ih ponuditi onoliko koliko ih BiH traži – istaknuo je Leko.
Kada su u pitanju granice dviju zemalja, Leko je zaključio da BiH i Hrvatska vrlo dobro funkcioniraju na privremenom režimu i da treba nastaviti s tim te pokušati naći rješenja u stalnim bilateralnim razgovorima i dogovorima, dodajući da je Hrvatska sve potpisane ugovore spremna ratificirati.
Potcrtao je da je Hrvatska zainteresirana za funkcionalnost, demokratsku i evropsku perspektivu BiH na standardima koji vrijede u članicama EU, što podrazumijeva da je vrlo važno naći rješenje i tražiti rješenje u BiH za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda ne ugrožavajući ni građansku BiH.
– Hrvatska ne nudi rješenja nego zastupa vrijednosti i standarde, potiče da se unutar BiH traže rješenja i ostat ćemo na tim principima – zaključio je Leko.
Osvrnuo se i na problem uvođenja dvojezičkih natpisa u Vukovaru, istaknuvši da je Hrvatska tu vrlo principijelna jer je vjerodostojnost Hrvatske upravo u tome što je visoke standarde zaštite nacionalnih manjina i njihovih prava stavila u ustavni zakon.
Pitanje ugovora o granici
Bećirović je nakon susreta s Lekom kazao da je tokom sastanka zaključeno da ako ima otvorenih pitanja između dvije zemlje onda nema nerješivih pitanja, ocjenjujući da bi se nastavkom saradnje trebalo pokušati u budućnosti urediti odnose na mnogo kvalitetniji način.
Govoreći o ekonomskoj saradnji, Bećirović je ocijenio da bi ona mogla biti na zantno većem nivou nego je to sada budući da BiH iz Hrvatske uvozi robu u vrijednosti od 1.013.000.000 eura, a izvozimo u Hrvatsku oko 595.000.000 eura te je bh. pokrivenost oko 52 posto zbog čega postoji zainteresiranost u BiH da se smanji deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Podvukao je da bi u narednom periodu trebalo potpisati neke važne ugovore da bi se dodatno poboljšali odnosi dviju zemalja kao što je ugovor o imovinskopravnim odnosima te sporazum o privremenom zapošljavanju radnika iz BiH u Hrvatskoj.
– Vrijeme je da se razriješi pitanje ugovora o granici između BiH i Hrvatske. Spomenuli smo činjenicu da je takav ugovor potpisan 1999. godine, ali nikada nije ratificiran. Prema stavu bh. institucija to pitanje treba riješiti, ali prije svega treba riješiti pitanje morske granice. BiH je pomorska država koja je potpisnica Konvencije UN-a o pravu mora i imamo neupitno pravo za slobodan izlaz na otvoreno more i međunarodne vode. Poštujemo Hrvatsku, ali pristup BiH otvorenom moru mora biti neupitan. U tom kontekstu spominjali smo i izgradnju pelješkog mosta te očekujemo od Hrvatske razumijevanje za interese BiH u tom smislu – istaknuo je Bećirović.
Predviđeno je da se Leko danas u Sarajevu susretne i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, predsjedavajućim Predsjedništva BiH Željkom Komšićem i članom Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem, predstavnicima Međureligijskog vijeća u BiH i nadbiskupom vrhbosanskim kardinalom Vinkom