Iz masovnih grobnica, u kojima su nađeni ostaci žrtava iz Srebrenice, do sada je identifikovano ukupno 6.606 žrtava, posvjedočio je na suđenju zločincu Radovanu Karadžiću forenzički direktor Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), prenosi BIRN.
Svjedok Haškog tužilaštva Thomas Parsons izjavio je da su – uz 6.606 žrtava koje su identifikovane upoređenjem DNK uzoraka sa uzorcima koje su dale porodice – iz grobnica ekshumirani i posmrtni ostaci još 166 osobe koje nisu mogle biti identifikovane zbog nedostatka porodičnih uzoraka za upoređivanje.
Ukupni broj žrtava iz masovnih grobnica povezanih sa padom Srebrenice stoga iznosi 6.772, precizirao je Parsons. Lista identifikovanih žrtava uvedena je u dokaze protiv Karadžića.
U izvještaju koji je Parsons ranije podnio sudu, broj identifikovanih žrtava bio je 6.530, ali je on u sudnici rekao da je prekjuče Haško tužilaštvo i odbranu obavijestio o dodatnim identifikacijama poslije kojih se ukupan broj poznatih žrtava popeo na 6.606.
Žrtve sa spiska ICMP-a, prema riječima Parsonsa, nestale su iz Potočara ili iz kolone koja je, poslije pada Srebrenice u julu 1995. godine, pokušala da se šumom probije ka Tuzli.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za genocid nad više od 7.000 srebreničkih Bošnjaka koje je VRS, po optužnici, strijeljala u danima nakon što je zauzela Srebrenicu, 11. jula 1995. godine.
Prema optužnici, Karadžiću se na teret stavlja i progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim artiljerijskim i snajperskim napadima, te uzimanje međunarodnih vojnika za taoce. Lista identifikovanih žrtava ICMP-a uvedena je u dokaze protiv Karadžića, ali je privremeno pod pečatom, zato što, po riječima Haškog tužilaštva, sve porodice još nisu obaviještene o identifikaciji.
Peter Robinson, Karadžićev pravni savjetnik, zatražio je da lista identifikovanih žrtava bude javna kako bi rad ICMP-a mogao biti podvrgnut javnoj provjeri. O tom zahtjevu, sudije Haškog tribunala će odlučiti naknadno.
Na početku unakrsnog ispitivanja, Karadžić je sugerisao da ICMP kontrolišu američke vlasti, ali je svjedok to negirao, rekavši da Komisija ima upravni odbor.
Upitan ko finansira Komisiju, Parsons je odgovorio da novac dolazi od više od 20 vlada zainteresovanih za održavanje mira i pomirenje u bivšoj Jugoslaviji, kao i od nekih privatnih fondacija. Karadžić će unakrsno ispitivanje Parsonsa nastaviti sutra.