Zvaničnici RS već mjesecima plasiraju priču da se državna imovina počela knjižiti na entitet
U RS-u potpuna je konfuzija u vezi s primjenom Zakona o državnoj imovini na teritoriji RS koja je pod zabranom raspolaganja.
Na osnovu izjava iz Pravobranilaštva Republike Srpske, odgovor na pitanje da li su entitetske institucije započele knjiženje državne imovine na svojoj teritoriji, a koja je pod zabranom raspolaganja, mogao bi da bude i jesu i nisu, zavisno od toga koga zanima.
Zvaničnici RS već mjesecima plasiraju priču domaćoj javnosti da se državna imovina počela knjižiti na entitet usprkos nalogu visokog predstavnika za BiH Valentina Incka kojim se to zabranjuje.
Kada se u cijeloj priči spomene OHR, izjave predstavnika Republike Srpske postaju diplomatske, a imovina se možda i ne knjiži na entitet. Preciznije, odgovornost se prebacuje uvijek na drugu instituciju.
„Mi pokrećemo postupak na osnovu dokumentacije koja nam dostavi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Oni vode evidenciju o svoj imovini – i kako oni nama dostave podatke, mi tako njima dostavimo zahtjev za upis te imovine“, kaže pravobranilac RS Slobodan Radulj.
Poslanici Narodne skupštine RS u septembru prošle godine usvojili su Zakon o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji tog entiteta a pod zabranom je raspolaganja. Njime je predviđeno da RS uknjiži imovinu i njome upravlja.
Potom je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Sulejman Tihić pokrenuo postupak pred Ustavnim sudom BiH sa zahtjevom za poništenje Zakona.
Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko je u januaru ove godine izdao nalog kojim je Zakon stavio pod zabranu dok Ustavni sud ne donese odluku.
Na pitanje koliko je Pravobranilaštvo RS u procjepu između naloga visokog predstavnika i domaćeg zakonodavstva, Slobodan Radulj odgovara da su nalozi uobičajena pojava u BiH, ali takođe naglašava:
„Mi moramo poštovati zakone koje donosi RS i po njima postupati uvažavajući, normalno, neke elemente i visokog predstavnika, ali u onim dijelovima koji ne zadiru u nečija prava.“
Kako se taj delikatni balans postiže, Radulj nije precizno pojasnio.
Iz OHR-a nema stava o tome. Visoki predstavik oglasiće se kada se bude znalo za konkretan slučaj državne imovine koja je uknjižena na Republiku Srpsku.
Ali predstavnici entiteskih institucija dobro se sjećaju šta se u januarskom nalogu Valentina Incka kaže.
„Visoki predstavnik je također upozorio da se svi nadležni organi moraju uzdržavati od primjene ovog zakona sve dok Ustavni sud ne donese končanu odluku o ovom pitanju koje se odnosi na predmetni zakon. Ovo obuhvata obavezu svih nadležnih organa da se suzdrže od preduzimanja mjera na promjeni prava vlasništva“, navodi portparol OHR-a Jamila Milović – Halilović.
Dok u Pravobranilaštvu RS tvrde da je počela primjena spornog zakona, ali da cijeli posao ide sporo, direktor Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Tihomir Gligorić podsjeća javnost da inicijativu za knjiženje imovine na entitet pokreće ipak Pravobranilaštvo.
„Ono nije zvanično pokrenulo inicijativu, tako da Geodetska uprava jednostavno nema šta da radi“, kaže Gligorić.
Konfuziju da li se Zakon o državnoj imovini na teritoriji RS koja je pod zabranom raspolaganja primjenjuje ili ne, te kakva će biti njegova sudbina u budućnosti, treba da riješi Ustavni sud BiH.
Sud je prošlog mjeseca donio odluku da se po tom pitanju održi javna rasprava na jesen, a, između ostalog, zatražio je i pravno mišljenje Venecijanske komisije Savjeta Evrope.
Zakon o državnoj imovini, ali koji bi prihvatila oba bh. entiteta i Distrikt Brčko, je posljednji od “5+2” uslova koje je Savjet za implementaciju mira postavio za zatvaranje OHR-a.