Prema prijedlogu izmjena člana 5.22 stav 2 Izbornog zakona, svi glasački listići bi se brojali na biračkim mjestima, osim onih pristiglih putem pošte (iz inostranstva), sa birališta u odsustvu i nepotvrđenih glasačkih listića, čije se prebrojavanje vrši u Glavnom centru za brojanje glasova.
– Posljednji općinski izbori su pokazali da rad Glavnog centra za brojanje glasova ne doprinosi povjerenju u izborni sistem, već upravo suprotno. Isto tako, postojanjem Centra usporava se cijeli izborni proces, a osobito u dijelu objave izbornih rezultata. Nema nikakve potrebe da se glasački listići sa redovnih biračkih mjesta kontrolišu u Glavnom centru za brojanje glasova, jer je na taj način postojeće zakonsko rješenje o nadležnostima biračkih odbora i općinskih izbornih komisija u postupku prebrojavanja glasačkih listića i utvrđivanja izbornih rezultata na biračkom mjestu i u izbornoj jedinici nepotrebno. Opravdano se može reći da je podzakonski akt Centralne izborne komisije BiH kojim se propisuje način verifikacije i kontrole glasačkih listića u Glavnom centru za brojanje glasova u direktnoj suprotnosti sa odredbama Izbornog zakona BiH u dijelu koji reguliše brojanje glasačkih listića, navedeno je, između ostalog, u obrazloženju za donošenje izmjena i dopuna Izbornog zakona, koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH.
Birački odbori
Oslobođenje otkriva zašto je važno onemogućiti Glavni centar za brojanje glasova da obavlja kontrolu glasačkih listića sa redovnih biračkih mjesta.
U izvještaju Glavnog centra sa lokalnih izbora 2012. jasno je naznačeno da birački odbori (mjesta na kojima bi se isključivo brojali glasački listići), kao dio izborne administracije, predstavljaju jedan od najbitnijih segmenata u organizaciji i provođenju izbora: profesionalni, kvalifikovani i objektivni birački odbori su garancija poštenih i fer izbora. U suprotnom, navodi se, manipulacije i izborni inženjering svake vrste jednostavno su – nezaobilazni. Izborne komisije, kao nadležni organi zaduženi za imenovanje i obuku biračkih odbora, uključujući i CIKBiH, tokom pripreme upravo lokalnih izbora, na koje se iznose primjedbe i zbog čega se traži dokidanje ovlasti Glavnog centra za brojanje glasova, suočile su se sa ozbiljnim i nemalim izazovima.
– Poslije izvršenog žrijebanja dešavale su se pojave da određeni politički subjekti u osnovnim izbornim jedinicama gdje nemaju izgrađenu vlastitu infrastrukturu, jednostavno prodaju svoje pozicije u biračkim odborima koje su dobili u zamjenu za iste u nekim drugim, njima bitnijim biračkim mjestima (prema broju članova ili potencijalnih birača). Birački odbori na ovakav način ostavljaju potpunu mogućnost političkim subjektima da vladaju kompletnim izbornim procesom na biračkom mjestu, čime se znatno onemogućava kontrola njihovog rada od lokalnih izbornih komisija, a naročito CIK-a BiH, navodi se u izvještaju Glavnog centra.
S obzirom na to da su već ovladale biračkim odborima, strankama je veoma važno da onemoguće Glavni centar da obavlja kontrolu glasačkog materijala koji oni utvrde na biralištima. Upravo u tom kontrolnom brojanju i unosu podataka otkrivaju se nepravilnosti i pokušaji izbornog inženjeringa kao što je bio slučaj na lokalnim izborima 2012.
Tako Glavni centar u izvještaju koji se odnosi na kršenje izbornih pravila, navodi da su u ponovnim brojanjima kao i kroz redovan rad te institucije utvrđene određene nepravilnosti koje suštinski predstavljaju kršenje izbornih procedura predviđenih Izbornim zakonom BiH, te podzakonskih akata koje je donio CIKBiH.
Uočene nepravilnosti
Za uočene nepravilnosti odgovorni su upravo članovi biračkih odbora koji se predlažu kao nositelji budućeg izbornog procesa. Na 28 biračkih mjesta u 22 opštine/općine evidentirano je da je broj potpisa glasača za načelnike/gradonačelnike različit od broja glasačkih listića u glasačkoj kutiji i to od nekoliko do čak 48 (Banja Luka), 55 (Banovići) ili 62 (Zenica). Takvih je slučajeva bilo i za općinska vijeća/skupštine opština na šest biračkih mjesta u pet općina (u Gradačcu razlika na jednom biralištu bila 11).
Pokušaje izbornog inženjeringa biračkih odbora Glavni centar za brojanje glasova otkrio je i na 30 birališta u 22 općine/opštine u kojima je evidentirano da su pojedinim kandidatima dodavani brojevi glasova tako da su ih imali više nego politička partija kojoj su pripadali. Najočitiji primjeri takvih lažiranja bili su u Bihaću – Esadu Pervizu kandidatu a-SDA dodana 52 glasa, Banjoj Luci – Branislavu Popoviću kandidatu PDP-a pridodana 53 glasa, a u Foči (RS) kandidatkinji PDP-a Dijani Đajić čak 66 glasova. Na deset biračkih mjesta u osam općina/opština za načelnika/gradonačelnika evidentirano je da je ukupan broj važećih i nevažećih glasačkih listića različit od onog u glasačkim kutijama. Bilo je i primjera da je jedna osoba glasala u ime više birača ili da je jedan birač glasao više puta (primjer biračko mjesto u opštini Vukosavlje).
U Prijedoru na dva biračka mjesta spriječena je manipulacija – dopisivanje broja birača kao da su glasali i ubacivanje glasačkih listića u njihovo ime, odnosno otuđenja određenog broja glasačkog materijala.