Kriza jeste, ali mi smo odlučili da radimo više
Do početka najglamuroznijeg događaja u Bosni i Hercegovini – Sarajevo Film Festivala (SFF), tokom kojeg i naša zemlja postaje dio svjetske kulturne scene, ostalo je manje od sedam dana.
Direktor SFF-a Mirsad Purivatra u razgovoru za „Dnevni avaz“ najavljuje do sada najzanimljiviji festivalski program te dolazak svjetskih zvijezda.
– Sve je spremno za ovogodišnji Festival, u okviru kojeg će na deset festivalskih lokacija biti prikazano 220 filmova. Ove godine Festival nudi izvanrednu selekciju, veliki broj izuzetnih filmskih ostvarenja. Očigledno je da je većina producenata i autora iz regiona odlučila da je, osim tri neprikosnovena festivala u Evropi Kan, Venecija i Berlin, najbolji izbor za promociju njihovog filma upravo Takmičarski program SFF-a, što je znak priznanja filmskih profesionalaca zbog kojih ovaj Festival i postoji kaže Purivatra.
Takmičarski program igrani film ove godine donosi šest regionalnih, dvije međunarodne i dvije svjetske premijere.
– Moram spomenuti i gala projekciju kojom će biti otvoren Takmičarski program, a riječ je o filmu „Torinski konj“, zasigurno jednog od najvažnijih reditelja na svijetu Bele Tara (Tarr). Sa četiri svjetske, pet međunarodnih i dvije regionalne premijere, ovo je zaista vrlo uzbudljiva godina za kratke filmove u regiji.
Svjetska scena
Također, takamičarski program-dokumentarni film donosi nam pet svjetskih, šest internacionalnih i sedam regionalnih premijera navodi Purivatra.
Dolaze brojni gosti, svjetski reditelji, glumci, špekuliralo se o tome da će gosti Festivala biti Šon Pen (Sean Penn), Robert de Niro, Anđelina Đoli (Angelina Jolie), koliko ima istine u tome i ko su, prema Vašem mišljenju, zvijezde ovogodišnjeg Festivala?
– Sarajevo Film Festival nikada nije špekulirao o imenima gostiju. Imena gostiju Festivala uvijek i jedino objavljivali smo tek nakon njihove potvrde o dolasku na SFF. Ponosni smo na listu ovogodišnjih gostiju i sretni smo zbog činjenice da smo i ove godine održali nivo koji smo imali i svih prethodnih godina. U Sarajevu ćemo ugostiti neka od vodećih imena svjetske filmske scene, između ostalih i oskarovku Suzanu Bijer (Susanna Bier), Šarlot Rampling (Charlotte), zatim reditelje Džošuu Marstona (Joshua) i Arija Folmana, koji je i predsjednik žirija Takmičarskog programa – igrani film, potom italijanskog reditelja Nanija Moretija (Nanni Moretti), Vima Vendersa (NJim NJenders), glumca Sajmona Mekburnija (Simon Mcburny), argentinsku rediteljku Lukreciju Martel (Lucrecia), ovogodišnjeg dobitnika Gran prija u Kanu Nurija Bilgea Džejlana (Ceylan), čuvenu špansku glumicu Nataliju Verbeke, velikog francuskog glumca Andrea Vilmsa (NJilms)… To je, jednostavno, lista gostiju koju bi poželio svaki festival i svaki ljubitelj filma.
Ovo je 17. festival, a počeli ste u ratu, pod granatama i izrasli u najznačajni regionalni festival. Šta je bilo ključno u tom razvoju?
– Iako se SFF u svojim počecima, 1995. godine, nije činio kao kandidat za preuzimanje uloge lidera u regionu bogatom festivalima sa mnogo dužom tradicijom, zahvaljujući pažljivom profiliranju, danas je nezaobilazna tačka na svjetskoj mapi festivala. I to je jedna od činjenica na koju smo svi veoma ponosni.
U toku dvanaest dana 1. SFF-a u oktobru 1995. godine predstavljeno je 37 filmova iz 15 zemalja, a Festival je posjetilo 15.000 gledalaca. Svake naredne godine SFF je bio sve veći i kvalitetniji. Danas festivalske programe u devet dana posjeti više od 100.000 posjetilaca, a u okviru festivalskih programa prikazuje se više od 200 filmova.
Kako je, zapravo, sve počelo?
– Počeli smo sa prvom donacijom tadašnje „Soros Fondacije“ od 50.000 KM, a danas imamo budžet od skoro 2,5 miliona maraka. SFF i u svom 17. izdanju ostaje vjeran konceptu i ciljevima zacrtanim još prije 17 godina, a to je da bude platforma za razvoj i promociju bh. i regionalne kinematografije s fokusom na mlade autore. Pored profiliranja Festivala kao, prvenstveno, platforme za stvaraoce iz našeg regiona, Festival važi i za mjesto otkrića.
Uz predstavljanje najnovijih filmskih ostvarenja iz cijeloga svijeta, čiji su autori među najznačajnijim imenima svjetske kinematografije, SFF nastoji tek otkriti nove mlade autore, koji predstavljaju budućnost regionalne kinematografije. Ako bih rekapitulirao 17 godina postojanja SFF-a, upravo bih akcentirao ove činjenice, koje su od Festivala načinile prepoznatljivi bh. brend.
Posjetiocima nudi strukturu jednog velikog evropskog festivala, u kojem svako može naći svoj interes, nudeći pri tome još „ljudsku mjeru“, odnosno mogućnost iskrenih i lako ugovorenih susreta.
Koliko je imidž koji BiH ima u svijetu odmogao u nastojanjima da postanete ono što ste danas?
– SFF se trudi da predstavi ne samo naše autore i kinematografiju nego našu zemlju, Bosnu i Hercegovinu u jednom sasvim drugačijem svjetlu od onoga na koji su navikli u svijetu. Inače, vijesti iz BiH koje stižu u svijet su po principu „jedna dobra – devet loših“, a SFF se trudi upravo da tu sliku promijeni. Tokom tih devet dana iz našeg grada i naše zemlje više od 700 novinara iz skoro 40 zemalja izvještava o nečemu pozitivnom i vedrom.
Naši gosti koji dolaze u Sarajevo, nose sa sobom samo dobra iskustva i dobre vijesti. Filmski profesionalci producenti, TV kuće, distributeri, fondovi – dolaze u Sarajevo zbog biznisa, neki od njih dolaze samo na dan, ali dovoljno da dogovore posao, nekada vrijedan nekoliko stotina hiljada ili miliona maraka.
Dakle, oni dolaze zbog kvaliteta Festivala i ponude. Također, i tokom ostatka godine SFF ulaže napore u promociju bh. kinematografije, naših autora, a samim tim i naše zemlje. Skoro da ne postoji festival na kojem nismo zastupljeni, a naš tim na mnogim od najznačajnijih svjetskih festivala organizira različite događaje, putem kojih se nastoji prenijeti upravo pozitivna slika o našoj zemlji.
Ostaje žaljenje što su u drugim segmentima propuštene brojne šanse da se iskoristi poštovanje i blagonaklonost prema Sarajevu i BiH, koju su ljudi širom svijeta imali nakon teške četiri godine, iz kojih su i grad i država izašli kao moralni pobjednici.
Kako ocjenjujete situaciju u zemlji, ima li nade da BiH izađe iz ekonomske i političke krize?
– Svima nam je manjeviše poznato u kakvoj se ekonomskoj situaciji nalazi naša zemlja. No, ja se odlučujem da govorim o pozitivnim stvarima i o tome koliko mi možemo doprinijeti promjeni takvog stanja. SFF je pokazao da želi i može da bude jak faktor u razvoju bh. filmske industrije, koja se pokazala kao jedan od najboljih bh. proizvoda.
Događaj, bilo koje vrste, koji u našem gradu okupi više od 100.000 posjetilaca, ugosti impresivan broj svjetskih medija, zapošljava veliki broj mladih ljudi, popunjava kapacitete naših hotela, restorana, crpi ponude turističke zajednice, najbolji je promotor ne samo našeg grada nego i cijele države, ali i pažljivim planiranjem i gledano u budućnost, može biti i zaista jak pokretač razvoja naše zemlje i u drugim oblastima. Na taj način želim razmišljati.
Kako komentirate izjavu Pjera Žalice da treba ukinuti crveni tepih na SFF-u, jer je to, prema njegovom mišljenju, nespojivo s našim duhom i ambijentom?
– Crveni tepih je naš način da odamo zaista najveće poštovanje autorima koji se sa svojim filmovima takmiče za „Srce Sarajeva“ te da odamo poštovanje za njihov trud i njihov umjetnički talent. Crveni tepih SFF-a time ukazuje. Uostalom, mislim da je i nama crveni tepih mnogo bolje rješenje nego prolazak kroz blato ili neasfaltirani trg.
U vrijeme recesije i finansijske krize u svijetu, kada se neke institucije kulture zatvaraju ili su pred zatvaranjem, koliko je bilo teško organizirati ovakav festival?
– Organiziranjem festivala ovakvog obima u gradu i državi u tranziciji, bez obzira na recesiju, zahtijeva da problemima pristupamo kao kreativnim izazovima. Manjak državne strategije u finansiranju kulture, uz neosporno male budžete za kulturu, naveo je SFF da razvije jedinstvenu platformu za razvoj partnerskih odnosa s najuglednijim međunarodnim, regionalnim i domaćim kompanijama, koje su prepoznale značaj SFF-a. Moram naglasiti da, uzimajući u obzir sve teškoće s ostvarivanjem budžeta, izuzetno cijenimo podršku koju smo ove godine dobili od institucija vlasti, odnosno od resornih ministarstava, Grada Sarajeva i gradskih općina.
Globalna recesija, koja, dakako, nije zaobišla ni BiH, utjecala je i na budžet SFF-a. No, i uprkos tome, imali smo sreću da nismo morali praviti kompromise te vrste, koji bi utjecali direktno na naš program. Već prošle godine započeli smo restrukturiranje opisa poslova naše direkcije i prihvatili obavezu da radimo još više i da povećamo stepen efikasnosti i izvrsnosti u poslu.
Koliko procentualno učestvuju u finansiranju Kanton Sarajevo i Federacija BiH?
– Struktura budžeta je takva da se približno 30 posto ostvaruje putem izdvajanja zvaničnih institucija vlasti, i tu mislim na Federaciju, Kanton Sarajevo, Grad Sarajevo i gradske općine. Skoro 70 posto ostvaruje se putem partnerskih ugovora, podrške pojedinih fondacija i ambasada i vlastitih prihoda.
Mnogi u Sarajevu vjerujemo da smo ovim Festivalom ucrtani na mapi filmskog svijeta. Je li to tačno i koliko smo mi vidljivi na toj mapi?
– Naravno da smo vidljivi i kao potvrdu toga imamo niz različitih primjera. O mjestu SFF-a na svjetskoj mapi festivala i njegovom značaju, između ostalog, redovno svjedoče brojni tekstovi u renomiranim i specijaliziranim filmskim magazinima, poput „Screena“, „Varietyja“ i sl. Nedavno je upravo magazin „Screen International“, u svom junskom izdanju, sačinio univerzalni profil odabranih koprodukcijskih marketa iz cijelog svijeta. Među prva četiri odabrana na „Screenovoj“ listi našao se i „CineLink – koprodukcijski market Sarajevo Film Festivala“.
Također, o mjestu SFF-a na listi svjetskih festivala svjedoči i prisustvo najznačajnijih predstavnika filmskih festivala, filmskih institucija i fondova na SFFu, kao i prisustvo najznačajnijih svjetskih medijskih kuća.
Život grada
Šta je to što najčešće čujete u inozemstvu o SFFu? Kako ga doživljavaju profesionalci iz svijeta?
– Osim kvalitetnog programa i koncipiranja Festivala kao mjesta susreta filmskih autora i filmske industrije, mjesta edukacije i mjesta otkrivanja novih autora, odnosno brige prije svega o tome da sve programske aktivnosti budu realizirane po svjetskim standardima, SFF njeguje imidž prijateljskog i ugodnog festivala, na koji se gosti uvijek rado vraćaju. Prepoznatljivi smo i kod naših gostiju, publike i medija kao festival s autentičnom atmosferom.
Pozivamo goste koji će rado prošetati gradom, posjetiti neke od znamenitosti Sarajeva ili slikati se s našom publikom. A to je rijetkost na festivalima u svijetu.
Navikli ste posjetioce na visok standard filmova, propratnih programa Festivala… Šta možemo očekivati ove godine, po čemu je ovogodišnji Festival drugačiji i veći od prethodnog?
– Sa zadovoljstvom mogu najaviti najveći Festival do sada i najkvalitetniji program do sada. Ove godine uvodimo i nekoliko novina, a sve kako bismo našim posjetiocima pružili nezaboravan Festival i devet istinskih dana filmske magije u Sarajevu.
Zaista vjerujem da će tokom devet dana SFF-a svi moći pronaći ponešto za sebe i da će naši posjetioci uživati u ovogodišnjem programu, vrhunskoj festivalskoj atmosferi i gradu u kojem svi žele da svojim doprinosom uljepšaju tih devet dana, kada Sarajevo mijenja svoj lik. To je naše najveće zadovoljstvo, saznanje da smo promijenili život grada, barem za devet dana.
Uspješan tim radi od 1995. godine
– Iza svakog uspješnog projekta stoji uspješan tim. Nismo žurili da za godinu ili dvije ostvarimo ono što su drugi festivali radili 20 ili 30 godina. Tako da danas, nakon sedamnaest godina, Festival ima stabilan rast, kako u strukturalnom, tako i u pojavnom obliku. Interesantno je da je tim koji je ratne 1995. godine pokrenuo Sarajevo Film Festival, i nakon 17 godina zajedno.
Članovi Direkcije SFF-a, obogaćeni naravno, brojnim mladim, progresivnim i kreativnim snagama, koji su nam se tokom svih ovih godina pridružili, i danas čine tim SFF-a i najvažniji su dio Festivala. Naravno, bez podrške državnih institucija, koje su se aktivnije priključile od 2001. godine, i naših partnera i sponzora, koji osiguravaju finansijsku podršku, ne bi bilo moguće napraviti ovako značajan Festival kaže Purivatra.
Prihod od ulaznica
Koliko se troškova može nadoknaditi prodajom ulaznica i reklamnog prostora te svim drugim stvarima koje prate Festival? Mogu se čuti i zamjerke da su ulaznice po cijenama od 15 KM za otvorenje i 5, 6 i 8 KM preskupe. Kako to komentirate?
– Sarajevo Film Festival svega 5-10 posto svoga budžeta ostvaruje putem vlastitih prihoda kroz ulaznice i pružanje drugih servisa. To je, zaista, minimalan iznos i rezultat je niskih cijena ulaznica u odnosu na druge svjetske festivale.
Cijene ulaznica za programe SFF-a pažljivo su kreirane uzimajući u obzir ekonomsku situaciju u našoj zemlji. Moram naglasiti da su cijene ulaznica za festivalske programe, gdje na projekcijama imate priliku susresti se s gostima Festivala, pogledati neke od najboljih filmova svjetske kinematografije, u ambijentu ljetnog kina i zaista jedinstvenoj atmosferi, identične, naprimjer, cijenama ulaznica za sve redovne kinoprojekcije tokom godine u gradskim kinima.
Cijene na svim festivalima u svijetu znatno su više od redovnih kinoprojekcija u tim zemljama. Također, moram dodati da se naše cijene kreću od svega 2 KM pa do 8 KM i 15 KM samo za noć otvaranja i zatvaranja (zbog velikih troškova tih projekcija) pa čak i nove festivalske lokacije „Laško Summer Nights“, gdje je ulaz besplatan.
Nema razumijevanja
Gdje ste tokom svih ovih godina nailazili na najviše otpora? Svojevremeno ste izjavili kako ste u teškim trenucima nerazumijevanja za posao kojim se bavite i značaj koji Festival ima za ovu državu, pomišljali čak i da odete iz Sarajeva?
– Najveći problem već čitav niz godina u organizaciji ne samo SFF-a nego i drugih kulturnih manifestacija i kulture, uopće, zapravo je nedostatak razumijevanja i podrške. Manjak državne strategije u finansiranju kulture veliki je problem i direktno utječe na opstanak svih kulturnih institucija i manifestacija.
Budžeti koji se izdvajaju za kulturu su minimalni. Također, veliki problem, upravo za organizaciju SFF-a, predstavlja manjak infrastrukture, koja je neophodna za održavanje i razvoj Festivala. I dalje ostaje pitanje nepostojanja festivalskog centra, bez kojeg je, zaista, teško dalje razvijati ovako veliki projekt.
SFF je prerastao gradsku infrastrukturu. Već čitav niz godina naš tim ulaže ogromne napore da prostore koji su neadekvatni, pretvorimo u pristojnu lokaciju, u koju možemo primiti goste iz cijeloga svijeta a da se ne posramimo.