play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
playlist_play chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Radio Naša Riječ Chicago

Vijesti

Nekoliko neuspjelih atentata na Maršala

today27. Januara 2017. 6

Background
share close

Četnička je emigracija u Sjedinjenim Državama nekoliko puta pokušala ubiti Josipa Broza Tita. Jedan od neuspjelih atentata izveden je za vrijeme posjete Josipa Broza Tita Johnu Fitzgeraldu Kennedyju.

Pokušaj atentata se dogodio u New Yorku 1963, za vrijeme posjeta koji je trajao od 16. do 25. oktobra, piše Express.hr.

Najpoznatiji u brojnoj legiji neuspješnih atentatora bio je Nikola Kavaja, Srbin sa Kosova poznat kao “lovac na Tita”.

On je potrošio pola života organizirajući “sačekuše” za Maršala. Nema gdje ga nije bilo: vidimo ga u Camp Davidu, iza nekog zida; u Williamsburgu se maskira u svećenika, ali ni tu nema uspjeha pa 1979, planira oteti avion, kako bi se njime zabio u Centralni komitet. No, nijedan od tih pokušaja nije uspio.

“Tito je bio drumski razbojnik. Upropastio je srpski narod. Da sam ga ubio, bilo bi mi dosta da poživim i dvije sekunde”, rekao je, no uspio je samo odslužiti 18 godišnju robiju.

Radoš Stevlić, posljednji atentator Tita, odležao je u Arizoni deset godina zbog iste aktivnosti.

U beogradskoj Politici, rekao je:

“Kao i moji saborci, smatrao sam da je Josip Broz lažni car i da ne zaslužuje vladati Srbijom. Sa druge strane, bio sam svjestan da po našoj vjeri nemam pravo oduzeti čovjeku život. I možda je bolje što se sve završilo kako i jest. I da smo ga tada likvidirali, ništa se ne bi promijenilo”.

Stevlić je Tita pokušao ubiti u Meksiku, Philadelphiji i Washingtonu. Sreća je po komunističkog vođu, što se nije šetao po travi ispred Bijele kuće, jer bi tamo bio nezaštićen. No, on je u Bijeloj kući bio jako rado viđen gost: tretiran je kao legenda Drugog svjetskog rata pa su ga u Washingtonu primila tri američka predsjednika.

Zadnji, Jimmy Carter, Tita je nazivao radi vanjskopolitikih savjeta. Josip Broz sudjelovao je tako u sukreiranju američke vanjske politike.

 

Written by: Zlatko Gojkovic

Rate it
0%