Mun: O Bevandi sam dobio dobre izvještaje (Foto: F. Fočo)Milorad Dodik me razočarao, napao je Sjedinjene Američke Države, zvaničnike vlade i Ambasade, izjavio je u razgovoru za “Dnevni avaz” Patrik Mun (Patrick Moon), američki ambasador u Sarajevu, govoreći o posljednjim izjavama u kojima je predsjednik Republike Srpske atakovao na Sud i Tužilaštvo BiH spominjući zaposlenika Ambasade koji radi pri tim institucijama.
Mun je, izuzetno pogođen tim izjavama, kazao da ga je Dodik razočarao, jer je obećao da takve izjave više neće davati. Incident je Munov novogodišnji intervju, koji je trebao imati za fokus formiranje vlasti i predviđanja za 2012., okrenuo u drugom smjeru.
Ozbiljna prevara
– Dodikove izjave bile su vrlo iznenađujuće. Malo sam uzdrman onime što je on rekao, jer je napadao SAD, zvaničnike američke vlade, zaposlenike Američke ambasade. Uistinu sam vrlo iznenađen njegovom reakcijom. On mi je rekao da neće više pokretati pitanje zaposlenika Američke ambasade koji radi u Tužilaštvu BiH. Obavezao se i ne znam zašto je odlučio da to više nije tako.
O kojoj osobi, zapravo, govorite?
– Pojedinac o kojem je ovdje riječ jeste neko ko radi na tehničkim pitanjima u Tužilaštvu BiH. On organizira programe obuke, uključujući i ovaj posljednji koji sam spomenuo, obuka za tužioce i sudije iz RS i Federacije. To su programi obuke koje tužilaštva traže od nas, pomažu njihovom profesionalnom razvoju, omogućavaju im nove vještine da bolje štite građane. Opet ponavljam, vrlo sam razočaran onime što je on rekao. SAD imaju čvrst odnos s građanima RS i pomažemo ljudima. Mislim da je Amerika najveći donator pojedinačno za RS. Mi pomažemo da se otvaraju nova radna mjesta. Nisam siguran koliko vlast to radi diljem zemlje, a mi pomažemo kroz naše programe.
Mislim da sada razumijete zašto većina ljudi u BiH nije baš entuzijastična u pogledu nove vlasti. Šta je s godinom pred nama, šta građani mogu očekivati?
– Naredna godina čak će biti i teža od 2011. Ali, potencijal za napredak postoji. Politički lideri sastali su se i razgovarali su o pitanjima, o izazovima koji stoje na putu ka EU, postigli su određeni napredak i posvećeni su raditi dalje. Napredak ka EU u 2012. godini bit će vrlo važan i doći će do većeg angažmana sa EU.
Šta očekujete od Vijeća ministara BiH koje će napraviti koalicija kojoj je trebalo 15 mjeseci samo da fotelje podijeli?
– Prije svega, drago mi je što su postigli sporazum. Trebalo im je 15 mjeseci, to je malo razočaravajuće, ali proces koji je počeo prije nekoliko mjeseci bio je pozitivan proces, gdje su se šestorica lidera okupila, sjela za sto, imala su privatne razgovore i postigla su napredak na tim sastancima. To je dobar proces, žao mi je što nije ranije počeo.
Imenovali su madatara. Prioritet je budžet. Izvan toga veoma mnogo posla. Određeni napredak postignut je u vezi s popisom i zakonom o državnoj pomoći, što je vrlo pozitivno. Treba se nastaviti raditi na pitanju “Sejdić – Finci” i drago nam je što komisija nastavlja raditi do marta. Mnogo posla treba uraditi na državnom nivou, u entitetima, čak i kantonima, i to će biti izazov za vlasti. Nadam se da ćemo uskoro biti svjedoci napretka.
Hoće li im za svaku od tih odluka trebati 15 mjeseci?
– Mislim da neće. Vrlo je važno da je uspostavljena vlast i da počnu raditi na mnogim zadacima koji stoje pred njima. Oni ulaze u ovo i imaju interesa da ostvare napredak u vezi sa EU i NATO-om.
Ekonomska situacija u BiH, svi znamo, nije dobra. Vrlo je visoka stopa nezaposlenosti. Građani su zabrinuti za svoju budućnost, posao… Zabrinuti su jer nemaju dovoljno novca da kupuju hranu svojoj porodici. Mislim da lideri u vlasti moraju riješiti to pitanje.
Još jedno ozbiljno pitanje je nivo duga u RS i Federaciji. Oba entiteta moraju se pozabaviti tim dugom, a istovremeno ostaviti dovoljno novca da mogu funkcionirati. To su teška pitanja.
Dobar izbor
Poznajete li mandatara Vjekoslava Bevandu i kako vidite to rješenje za predsjedavajućeg?
– Ne poznajem ga lično. Čuo sam neke izvještaje od političkih lidera, da smatraju da je on dobar izbor, i drago im je što je on novi predsjedavajući. Jedva čekamo da radimo s njim i da vidimo možemo li pomoći.
Mnogi smatraju da se prijelomni trenutak u formiranju vlasti desio prilikom posjete predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića Vašingtonu i susreta s državnom tajnicom Hilari Klinton (Hillary Clinton). Mislite li i Vi tako?
– Vrlo je teško reći, ali državna tajnica skrenula je predsjedniku Komšiću pažnju da politički lideri u BiH trebaju sjesti za sto i formirati vlast. Siguran sam, ima i mnogo drugih pitanja koja su odigrala ulogu u formiranju vlasti.
Zbog čega je samo Komšić bio pozvan? Je li to neki signal ostalim članovima državnog vrha?
– On je predsjedavajući Predsjedništva i obično jedna osoba iz Predsjedništva predstavlja državu u zvaničnim stvarima. Mislim da je to više unutrašnja stvar Predsjedništva BiH.
Protekla godina ostat će upamćena i po terorističkom napadu na Američku ambasadu u Sarajevu. Koliko je taj događaj utjecao na odnose BiH i Vaše države?
– Sjedinjene Države važan su partner sa BiH što se tiče borbe protiv terorizma i izgradnje potencijala. Radili smo s agencijama za provedbu zakona u Federaciji, RS i na državnom nivou da bismo izgradili potencijale za borbu protiv terorizma kroz obuku i davanje opreme, i savjetodavnu ulogu. Najvažnija stvar što se tiče borbe protiv terorizma, koji se može desiti bilo gdje u svijetu, jeste razmjena informacija i koordinacija među različitim agencijama. SAD su naučile ovu lekciju i za nas zaista visoki prioritet u vezi s pitanjima terorizma jeste razmjena informacija. To se mora nastaviti i dalje.
Je li to na bilo koji način promijenilo Vaš utisak o BiH?
– Ne, to je bio pojedinac koji je izvršio napad na nas iz ko zna kojih ličnih razloga. Mi smo zaista vrlo posvećeni BiH bili i prije i poslije napada. SAD su ovdje potrošile 1,5 milijardi dolara u posljednjih 16 godina u programima pomoći. Posvećenost SAD vrlo je čvrsta.
Etničke razlike
Šta je s borbom protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH. Uvijek na to ukazujete, kao prioritet za vlasti, ali nisam vidio da je šestorka nešto dogovarala o tome?
– Organizirani kriminal je pitanje koje se tiče svakog građanina. Srećom, agencije za provedbu zakona smatraju ovo prioritetom bez obzira na to radi li se o krijumčarenju, narkoticima, trgovini ljudima… To zaista jeste prioritet. Vidimo izvještaje u medijima o hapšenjima elemenata organiziranog kriminala. Policijske agencije moraju sarađivati jedna s drugom u razmjeni i prosljeđivanju informacija da bi se osiguralo da kriminalci ne iskoriste činjenicu da jedno područje možda ne sarađuje. Oni se baš i ne brinu o etničkim razlikama i vrlo dobro sarađuju, tako da je potrebno profesionalno, korektno izbalansirano i nepolitizirano vodstvo policije.
Kako komentirate nedavne izjave prvog čovjeka OSA-e Almira Džuve kada je rekao da će organizirani kriminal uskoro početi kucati na vrata skoro svakog građanina?
– Pozdravljam inicijativu gospođe Dušanke Majkić da organizira tu konferenciju. Agencije za provedbu zakona moraju biti sposobne i spremne za saradnju i razmjenu informacija kako bi se uistinu mogle suočiti s prijetnjom organiziranog kriminala. Mislim da je Džuvo poslao iskrenu poruku svima u ovoj zemlji da su joj potrebne profesionalne policijske snage, koje neće biti ispolitizirane, a koje će bti spremne za borbu protiv kriminala.
Primijetili smo incidente u Hercegovini
Kako komentirate događaje u Hercegovini, odnosno seriju napada na povratnike, što je proizvelo osjećaj nesigurnosti kod Bošnjaka iz tog dijela BiH?
– Sigurno je da su tenzije između etničkih grupa nesretna činjenica, i to se događa širom BiH u mnogim mjestima. Što se tiče Hercegovine, mi smo primijetili te incidente, nažalost oni su se dogodili. Informacije govore da su to manji incidenti. Ono što je važna stvar jeste da građani sami naporno rade da izgrade bolje odnose između različitih etničkih grupa.
RS blokirala i vojnu imovinu
Pitanja koja se tiču članstva u NATO-u, konkretno vojne imovine, nisu se našla na dnevnom redu. Kako to komentirate?
– Dozvolite da kažem da sam vrlo razočaran Dodikovim stavom o pitanju vojne imovine. On je rekao da je rješenje koje smo mi dogovorili dobro i podržao ga je. Mi smo s tom informacijom otišli kod drugih i oni su se složili, ali sada on ne želi potpisati. Odustaje jer smatra da to treba biti povezano s pitanjem državne imovine. Naravno, i to pitanje treba riješiti, ali ja bih želio vidjeti mnogo više angažmana bh. političkih lidera, uključujući i Dodika, da bi se došlo do rješenja za državnu imovinu. Nisam vidio da su bilo šta uradili.