Ukoliko stranke prihvate prijedlog novog modela izbora za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i parlamente, ojačat će se multietničnost zemlje, jedna je od poruka evropskih zvaničnika.
U detaljnom brifingu za “Dnevni avaz” oni su istakli da elektorski princip ojačava multietničnost i kroz broj glasova potrebnih da bi neko bio izabran.
Veća matematika
– Iako neki od bitnih detalja nisu razjašnjeni, a cijeli prijedlog nije definiran i u formi pravnog akta proslijeđen nadležnim bh. organima na usvajanje, on predviđa da je za dobivanje mandata potrebna i “malo veća matematika” – rečeno je “Avazu” u izvorima Unije.
A ta “malo veća matematika” previđa da je, uz broj glasova, za prolazak u organ za koji se kandidat bira potreban i određen broj “premijum glasova”.
– Riječ je o sljedećem: naprimjer, osoba A kandidat je u jednoj izbornoj jedinici za Parlament FBiH. Ona osvoji određeni broj glasova i onima s najvećim brojem glasova dodaju se i ti premijum glasovi. Onaj ko ima najveći broj glasova birača i premijum glasova izabran je u Predstavnički dom Federalnog parlamenta – pojašnjava naš sagovornik.
Ovim principom ne favorizira se samo multietnički karakter izbora, već se donosi određeni balans između gušće i rjeđe naseljenih dijelova BiH.
Pojašnjavajući sistem elektora u vezi s kojim je stvorena prilična konfuzija u bh. javnosti, on ističe da se radi o matematičkoj formuli koja se automatski može izračunati.
– Model za ovo rješenje jeste bio američki, ali nismo htjeli uvoditi bilo kakvo novo tijelo. Dakle, elektori postoje samo u virtuelnom svijetu. Njih je 73, jer bi se toliko poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH biralo direktno. Ako se stranke odluče da tih virtuelnih elektora bude i svih 98, koliko sada broji ovaj dom Federalnog parlamenta, princip ostaje isti. Svako od izabranih dobiva mandat na osnovu broja glasova i premijum glasova. A koliko će tih premijum mandata biti, ostaje na strankama da se dogovore. Glasovi birača i premijum glasovi odlučuju pobjednike – pojašnjava zvaničnik EU.
Prijedlog HDZ-ova
On ističe da je, u odnosu na prijedlog dva HDZ-a, ovaj prijedlog bitan iskorak.
– Prijedlog dva HDZ-a predstavlja korak unazad u odnosu na postojeći sistem, koji sam po sebi nije dobar. O modelu koji je na stolu raspravlja se s predstavnicima stranaka praktično od početka razgovora o ovom pitanju u EU. Mi smo do sada imali više od 200 sastanaka i bezmalo na svakom od njih bilo je razgovora o ovom modelu. Ono što je ponuđeno predstavlja sukus zajedničkih stavova koji su se mogli definirati – kaže naš sagovornik.
Nije siguran da će se do 11. aprila upriličiti sastanak specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena i lidera stranaka.
– Neke od njih naprosto ne možemo uhvatiti. Stalno su službeno ili poluslužbeno odsutni. To pokazuje da nekim strankama uopće nije stalo da se ovo pitanje riješi i BiH krene dalje evropskim putem – kaže naš sagovornik.
Zabrinjavajuća nezainteresiranost
Visoki zvaničnik EU upozorava i na problem pasivnosti građana, ali i nevladinog sektora.
– Zabrinjavajuća je šutnja građana. Oni su deklarativno za EU, ali djelima dokazuju suprotno. Uporno biraju ili podržavaju one koji im očigledno uskraćuju evropsku budućnost.
Još je gore kada pogledate nevladin sektor. Većina nevladinih organizacija naprosto bježi od ove teme.
Zapitajte se kakva je to poruka Briselu – kaže on.