play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
playlist_play chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Radio Naša Riječ Chicago

Vijesti

Profesionalci čija su primanja zamrznuta sedam godina, traže promjene

today23. Jula 2011. 7

Background
share close

Parlament BiH na prvom čitanju odbio izmjene o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama

Na listi onih koji u Bosni i Hercegovini traže viša mjesečna primanja odnedavno su i sudije i tužioci.

Smatraju da još jedino oni u ovoj zemlji ne primaju naknade za topli obrok, prijevoz i odvojeni život od porodice, što, u konačnici, kako tvrde, šteti samo neovisnom pravosuđu.

– Riječ je o klasičnoj diskriminaciji, koja može dovesti i do nacionalnog disbalansa u domaćim sudovima, jer je nedopustivo da, naprimjer, imate sudiju koji iz jednog grada ili entiteta putuje u drugi na posao i pri tome sam plaća smještaj ili, naprimjer, prijevoz – pojašnjava Goran Salihović, potpredsjednik Udruženja sudija BiH i predsjednik Općinskog suda u Sarajevu.

Znak za pritisak

On smatra da 856.000 maraka, koliko je Vijeće ministara naše zemlje nedavno predložilo da se dodatno izdvoji iz budžeta na ime raznih naknada sudskim i tužilačkim institucijama, nije mnogo novca, dok odluku Parlamentarne skupštine BiH od 14. jula ove godine da na prvom čitanju odbije prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH smatra i pokazateljem pritiska i narušavanja neovisnosti sudstva i tužilaštva.

– Ako hoćete da imate nekorumpiranog sudiju u kojeg, kao građanin, možete imati povjerenje, onda on mora biti neovisan u svakom smislu, pa i u finansijskom. Ukoliko neovisnost sudskih i tužilačkih institucija opstane, opstat će i država. S njenim propadanjem, propada i država. Zato i jesmo svjedoci sve većeg pritiska na pravosuđe – smatra Salihović.

Mirsad Đugum, predsjedavajući Kluba poslanika SBB BiH u Parlamentu BiH, objašnjava da odbijanje prijedloga nema nikakve veze s bilo kakvim pokušajem narušavanja nezavisnosti sudskih i tužilačkih institucija. Upravo suprotno.

– Prijedlog je odbijen zato što potrebna dodatna sredstva na ime naknada nisu bila osigurana budžetom, dok je drugi, veoma bitan razlog za odbijanje bio taj što je zakonom bilo predviđeno da visinu naknada sudija i tužilaca određuje podzakonskim aktom Vijeće ministara, i to bi upravo bilo miješanje u samostalnost tužilaštva i sudstva – ističe Đugum.

Teško je, tvrdi on, govoriti o tome jesu li spomenuti zahtjevi sudija i tužilaca opravdani, ali je jasno, naglašava, da se i ovo pitanje mora regulirati zakonskim aktima.

– Hoće li to učiniti Parlament ili Visoko sudsko i tužilačko vijeće, nije važno. Bitno je da se ne dozvoli da se na sudstvo i tužilaštvo izvrše bilo kakvi pritisci, odnosno da izvršna vlast utječe na rad sudstva i tužilaštva. To je suština – navodi Đugum.

Da je prijedlog o naknadama i plaćama sudija i tužilaca kojim slučajem usvojen, predsjednik Ustavnog suda BiH imao bi mjesečna primanja u iznosu od 4.800 maraka, a sudija tog suda 4.200 KM.

Generalni sekretar Ustavnog suda BiH i direktor Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) imao bi plaću od 3.800 maraka, a registrari Ustavnog suda i Suda BiH i zamjenik direktora Sekretarijata VSTV-a 3.400 maraka, a generalni sekretar Suda i Tužilaštva BiH, kao i disciplinskog tužioca Sekretarijata VSTV-a 3.000 maraka.

Neznatno manje, po 2.800 maraka, zarađivali bi šefovi odjeljenja Ustavnog suda BiH, a između 2.400 i 2.600 KM viši pravni savjetnici ovog suda. Za druge pravne savjetnike u pravosudnim institucijama naše zemlje prijedlog je predviđao plaću između 1.900 i 2.400 maraka.

Otvorena lobiranja

– Naše plaće su sedam godina zamrznute. Ne mogu se smanjivati, ali isto tako ni povećavati za 0,5 posto, koliko je Zakonom predviđeno za svaku punu godinu radnog staža, najviše do 40 godina, sve dok prosječna mjesečna neto plaća u BiH ne dostigne ili ne prijeđe iznos od 800 maraka. Nađite barem jednu instituciju koja sedam godina radi bez promjene plaće – govori Salihović.

U Tužilaštvu BiH ne komentiraju zahtjeve, predlagač zakona je Ministarstvo pravde BiH, kažu za naš list.

U Ministarstvu finansija objašnjavaju da je glavni razlog zbog kojeg su dali pozitivno mišljenje na predložene izmjene Zakona, koje predviđaju veća izdvajanja za sudije i tužioce, taj što smatraju da se pitanje ostvarivanja prava na predmetne naknade treba regulirati na jedinstven način.

– U tom slučaju, izbjegla bi se mogućnost da uposleni u sudskoj i izvršnoj vlasti u BiH mogu ostvariti pravo na različitu visinu predmetnih naknada – kažu u Ministarstvu.

Milan Tegeltija, predsjednik Udruženja sudija BiH, negira nezvanične informacije da su prije tri godine sudije i tužioci na sve načine lobirali, čak i među visokim međunarodnim zvaničnicima, da se izuzmu iz Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

– Jedino za šta smo se uvijek zalagali je to da prava i obaveze sudija i tužilaca budu regulirana posebnim zakonom, jer bi svako drugo rješenje značilo ugrožavanje njihove nezavisnosti – kaže Tegeltija i napominje da su samo tražili uvođenje određenih prinadležnosti, koje već postoje u ostalim organima vlasti naše zemlje.

Dejanović: Regres za odmor u visini od šest prosječnih plaća

Momir Dejanović, direktor Centra za humanu politiku, smatra da će zahtjevi sudija i tužilaca za povećavanjem plaća i drugih primanja uvijek biti veći od opravdanih i mogućih.

– Ovo pitanje se uređuje zakonom i za to je nadležna zakonodavna vlast u kojoj se nalaze izabrani predstavnici građana i naroda. Ako prava na ove naknade imaju poslanici i ministri, logično je da ta prava traže i imaju sudije i tužioci. U svemu je najspornije da naši predstavnici u izvršnoj, zakonodavnoj i pravosudnoj vlasti traže za sebe i imaju veća prava od običnih građana, da sudije i tužioci traže i imaju poseban zakonski tretman u pogledu plaća i drugih primanja i da su pojedine sudije dobile regres za godišnji odmor u visini od šest prosječnih plata, 15 prosječnih penzija i 30 najnižih penzija.

Tražene naknade za topli obrok, smještaj i prijevoz

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, koji je Parlament BiH odbio na prvom čitanju, podrazumijevao je da se za naknadu za topli obrok izdvoji dodatnih 460.152 marke, za prijevoz 155.977 KM, za smještaj 110.400 KM, a za odvojeni život 110.400 maraka.

Plaće sudija u FBiH

Prema Zakonu o plaćama i drugim naknadama, sudije i tužioci u Federaciji BiH zarađuju mjesečno i do četiri i po hiljade maraka. Ovo su samo neke od zarada:

– 2.400 KM sudije općinskih sudova

– 3.000 KM sudije kantonalnih sudova

– 3.800 KM sudije Ustavnog suda i sudije Vrhovnog suda

– 4.400 KM predsjednici Ustavnog suda i Vrhovnog suda

– 2.600 KM šefovi odjeljenja općinskih sudova

– 2.800 KM predsjednici osnovnih sudova

– 2.400 KM tužioci kantonalnih tužilaštava

– 3.400 KM glavni tužioci kantonalnih tužilaštava

– 3.800 KM tužioci Tužilaštava FBiH

– 4.000 KM zamjenici glavnog tužioca Tužilaštva

– 4.400 KM glavni tužilac Tužilaštva

Written by: hazmirmanija

Rate it
0%