Dok je ranije postojala entitetska samosvijest, sada vidim dozu samosvijesti o državi BiH, koja prije nije postojala
Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić, dokazani prijatelj naše zemlje, svaki susret sa Sarajevom doživljava emotivno. Kao čovjek čiste političke prošlosti i neokaljanog obraza tokom krvave balkanske tragedije,
Krivokapić je rado viđen gost u BiH, gdje je krajem ove sedmice bio u zvaničnoj posjeti i susreo se s najvišim bh. zvaničnicima.
On se za “Dnevni avaz” prisjetio svojih dolazaka u BiH, pogotovo onih neposredno nakon završetka rata.
Osjećao sam tugu
– U jednom periodu sam osjećao tugu kada iz poratnog Sarajeva odem za Crnu Goru, jer sam vidio tu gomilu nepravde koju su ljudi osjećali i želju da nekako to izbace iz sebe.
Tokom ove posjete ipak osjećam boljitak u BiH. Čak sam rekao mojim sagovornicima ovdje: “Moguće da vama koji ste u stalnim političkim razgovorima i dosta čestog nepostizanja dogovora to izgleda teže, ali ja bih se usudio reći da će biti iskoraka dalje” – kaže Krivokapić.
Svoj optimizam on potkrepljuje utiscima nakon razgovora s bh. zvaničnicima.
– Prvi put možda osjećam cjelovitu samosvijest o BiH. Dok je ranije postojala entitetska samosvijest, sada, usudio bih se reći, vidim dozu samosvijesti o državi BiH, koja prije nije postojala. Samosvijest o zajedničkom interesu BiH kao cjelini, ipak, raste. Razlozi mogu biti mnogi. Neki od njih mogu biti, kao što je to sučaj u istorijskim dešavanjima, zamor, istrošenost jednog prevaziđenog koncepta. Mislim da će BiH krenuti još brže u narednim mjesecima, koliko god protekli mjeseci, odnosno godina, izgledaju kao izgubljeni nakon opštih izbora u ovoj zemlji.
To jeste dug period za običan život, ali historijski, imajući u vidu pitanja koja su na stolu, nije tako dug period. Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta BiH su formirani. Nadam se da će uskoro biti formirano i Vijeće ministara BiH – naglašava Krivokapić.
On očekuje da će vlade FBiH i RS raditi bolje nego ikada do sada, kao zrelija rukovodstva, rasterećena ratnih tema.
– Naravno, sve je stvar subjektivnosti. Nisam siguran da moja emocija dobro prati suštinska dešavanja u BiH. U kombinaciji svog tog poznavanja BiH, učesnika u političkom životu, ranije i sada, ipak vidim više optimizma nego koju godinu ranije – poručuje Krivokapić.
Začetnik muka
Tokom svakog susreta zvaničnika Crne Gore i BiH potencira se činjenica da između ove dvije zemlje nema otvorenih pitanja i da bi taj odnos mogao biti primjer saradnje zemljama u regionu, što smatra i naš sagovornik.
– Ja sam i tokom ovog boravka i razgovora u Sarajevu objašnjavao da su BiH i Crna Gora male u odnosu na dvije velike – Srbiju i Hrvatsku. Ni Crna Gora, ni BiH nemaju pretenzije koje dosežu van njihovih granica. I jedni i drugi možemo primjerenošću svojih pozicija i dogovora pokazati šta znači saradnja. Na kraju, kod građana Crne Gore postoje posebne emocije prema BiH. Jednostavno, mi smo ti elementi u bivšem jugoslovenskom prostoru koji se lako razumiju, lako dogovaraju i nemaju pretenzija koje su bile začetnik muka koje su nam se desile – naglašava Krivokapić.
Prema njegovim riječima, BiH i Crna Gora orijetirane su prema sebi, ali i prema međusobnom pomaganju.
– Činjenica je da je BiH srce balkanskog političkog života i danas je najbolji mjerni instrument političkih dešavanja na Balkanu. Niko ne može da misli, čak ni Hrvatska, koja je na pragu EU, da će njena pozicija i ugled u EU biti dobri ako svi zajedno ne rješavamo problem u BiH. Naravno, prvenstveno stavljajući BiH da se sama bavi svojim problemima, što je poruka za ove velike. Mi manji trebamo da dajemo dobar primjer i da pomažemo tamo gdje možemo uspješnošću saradnje i povezivanja – ističe Krivokapić.
Crna Gora je prva od zemalja bivše Jugoslavije usvojila Rezoluciju o Srebrenici. Pitali smo našeg sagovornika kako je doživio takvu odluku parlamenta Crne Gore na čijem je čelu i kakav je efekt takve odluke s obzirom da se građanima Crne Gore, koji su tokom agresije na BiH bili u medijskom mraku, tek sada ostvara spoznaja o stradanjima u našoj zemlji, o genocidu koji je počinjen nad Bošnjacima.
– Bio sam ponosan kada je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o Srebrenici. Da podsjetim, crnogorski parlament je to uradio prije Parlamenta BiH. Crna Gora je to uradila u situaciji kada je bilo govora i o drugim zločinima. Najbolje što se dogodilo tog trenutka u Skupštini Crne Gore jeste činjenica da niko nije negirao zločin u Srebrenici, a znate da u Skupštini postoje jake partije sa srpskim predznakom. Doduše, predstavnici tih partija ponavljali su rečenicu da je bilo i drugih zločina, ali Srebrenicu zaista niko nije negirao, niti je bilo jednog takvog glasa u crnogorskom parlamentu, na šta sam, zaista, ponosan – kaže Krivokapić.
Godinu nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici, Krivokapić je u Skupštini Crne Gore organizirao izložbu o genocidu u Srebrenici.
– Organizovao sam tu izložbu sa svim onim fotografijama koje nose najdublju tamu u ljudskim životima. Predstavnici svih političkih partija bili su na otvaranju i svi su prisustvovali izložbi. To je ta zrelost Crne Gore i kada griješi. Dio Crne Gore je griješio u ratnim dešavanjima 90-ih. Državna politika Crne Gore, tada dominantna politika, griješila je. Ali Crna Gora ima tu moć da prizna grešku i da na kraju ne pokušava da zatvori oči pred istinom. A istina je da je Srebrenica najveći zločin u drugoj polovini 20. vijeka, istina je da je Srebrenica najbolja škola za otklanjanje naše nesposobnosti da gradimo slobodno, demokratsko društvo i najbolja škola i test za sve lidere koliki je njihov stepen odgovornosti – naglašava predsjednik crnogorskog parlamenta.
Je li Crna Gora danas, pet godina nakon vraćanja svoje državnosti i nezavisnosti, stabilna i održiva zemlja, s obzirom na česte trzavice sa srpskom opozicijom koja, očigledno, ne odustaje od destabiliziranja Crne Gore i njenog vraćanja pod okrilje Srbije, bilo je sljedeće pitanje koje smo postavili našem sagovorniku.
– Izazovi su i dalje pred nama. I dalje su predreferendumska pitanja na političkoj sceni Crne Gore. Iako su svi za evropske integracije verbalno i proklamaški, i dalje se pokušava nametnuti srpski velikodržavni koncept u izmijenjenom obliku. Ustvari, koncept je isti. Srbijanska vlada je po prvi put izvanično usvojila velikodržavni dokument. Načertanije nije bilo zvaničan dokument srpske vlade, Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) nije bio zvaničan dokument srpske vlade ni Miloševića. Sada imamo zvaničan dokument o Srbima u okruženju, koji je, u suštini, politika velikodržavlja preko korišćenja predstavnika srpskog naroda u državama u okruženju – kaže Krivokapić i dodaje:
Loša koncepcija
– Još imamo taj problem jer i dalje funkcioniše ta ista logika velikodržavlja prema Crnoj Gori. Ali Crna Gora, iako je najmanja, izdržala je, da tako kažem, svoju istoriju. Posebno u periodu od 1918. do 1941. godine. Htio neko ili ne, ti projekti se troše i više nemaju ubitačnu snagu. Oni mogu pobijediti u trenu, silom oružja, ali na duži rok, kao i svaka loša koncepcija, gube svoju snagu. Tako se dešava i u Crnoj Gori.
Krivokapić smatra da je sve veći broj ljudi koji podržavaju pripadnost Crnoj Gori, državnost Crne Gore, svoju domovinu Crnu Goru.
– A teme će postojati i one će se trošiti. Mi ćemo se kretati naprijed, brže od bilo koje zemlje sa zapadnog Balkana idemo ka EU. Mi smo postali kandidat za članstvo u NATO-u i sve će to uticati da prvenstveno nove generacije osjete ono što je bilo zabranjeno, a to je da je Crna Gora njihova jedina domovina – kaže Krivokapić.
Govoreći o položaju manjinskih naroda u Crnoj Gori, prije svega Bošnjaka, naš sagovornik ističe da su izmjenom Izbornog zakona pripadnicima manjinskih naroda omogućena takozvana garantirana mjesta u parlamentu ako dobiju glasove na izborima, te da to više nije limitirano cenzusom.
– Bošnjaci i sada imaju tri poslanika u parlamentu koji su došli preko naše koalicione liste. Sada će imati mogućnost da i sami ostvare tri poslanička mjesta, jer ne postoji cenzus, nego oni samo sabiraju svoje glasove i koliko saberu glasova koji pripadaju bošnjačkim partijama, toliko će dobiti mandata. Isto je i za druge narode.
Svi su glasali za takve izmjene zakona jer su im one prihvatljive. U crnogorskom parlamentu je i bez tog zakona proporcionalnost svih naroda bila kao, manje-više, i u popisu. Građanske partije su i bez nacionalnih partija imale predstavnike manjinskih naroda. SDP, kao građanska partija, ima više od pola Bošnjaka u svom poslaničkom klubu. Oni nisu tamo došli kao Bošnjaci, nego kao uspješni i kvalitetni socijaldemokrati.
Genocid u Srebrenici je nesporna činjenica
Na našu konstataciju da Parlament BiH, zemlje u kojoj se dogodio genocid, još nije usvojio rezoluciju o Srebrenici, te da se, zbog opstrukcija iz RS, i ne nazire mogućnost da se to ikada desi, Krivokapić je kazao da vjeruje u sazrijevanje političke scene u BiH, da misli da će i u BiH biti usvojena rezolucija o Srebrenici i da se ide u tom pravcu.
– Mogu to da primijetim po svojim sagovornicima. Njih sam susretao u kontinuitetu posljednjih godina. Mislim da je spoznaja kod njih postojala i prije, ali da postoji politička mogućnost i sazrijevanje da se te činjenice i prihvate kao nesporne. One i jesu nesporne, jer ako nešto čitavi svijet vidi to kao tako, bilo bi najčudnije da oni koji su tu, u BiH, činjenice ne vide onako kao što ih vidi čitavi svijet.
Srpski patrijarh negira Crnogorce
U pojedinim dijelovima Crne Gore ne poštuju se državni simboli, nipodaštava se crnogorski jezik, a Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) još nema adekvatan tretman u vlastitoj zemlji, podsjećamo našeg sagovornika.
– SDP i DPS Mila Đukanovića jasno su istakli da ubuduće treba još jače riješiti pitanja identiteta države Crne Gore. Srpski patrijarh ne spomene Crne Goru, a da ne kaže da nema Crnogoraca, što je retorika iz 90-ih godina. Mora se riješiti pitanje CPC-a, čija je autokefalnost ukinuta okupacijom Crne Gore. To su pitanja koja ćemo rješavati. Crnogorski jezik je službeni jezik u Crnoj Gori. Mogu ga oni negirati, ali ga svi jasno prepoznaju. Iako smatram da su južnoslovenski jezici zapravo jedan jezik, sada, kada su svi to uradili, i Crna Gora ima pravo da svoj jezik nazove po imenu države – kaže Krivokapić.
Očekivanja od SDP-a BiH
Krivokapić je govorio i o tome šta očekuje od sestrinske partije SDP-a BiH, nakon što je ova politička partija ostvarila dobre rezultate na općim izborima 3. oktobra.
– Mi socijaldemokrati smo povezani. Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija i ja smo i članovi evropskih socijalista. Socijalisti na prostoru bivše Jugoslavije se pomažu, dijelimo iste emocije, isti koncept društva, istu ideologiju i mislim da će socijaldemokrati pokazati to što jesu, a to je da imaju najveći kapacitet za otvaranje novog prostora za dogovor, za otvaranje novih šansi, čak i po cijenu žrtvovanja nekih svojih partijskih interesa. To očekujem od SDP-a BiH i mogu reći da sam i prilično uvjeren da će oni, kao najjača politička stranka u FBiH i kao ključni subjekt za konstituisanje vlasti i na nivou države, tu svoju odgovornost ispuniti, da će stvoriti prostor da se dođe do dogovora.