Istražiteljka Haškog tužilaštva potvrdila je na suđenju zločinc Radovanu Karadžiću autentičnost prepisa razgovora o Srebrenici između političkih i vojnih zvaničnika bosanskih Srba koje su u julu 1995. godine presreli pripadnici Armije i policije Republike BiH, javila je Balkanska istraživačka mreža (BIRN).
Stephanie Frease je od 1998. do 2000. godine učestvovala u prevođenju, analizi i utvrđivanju autentičnosti transkripata razgovora koje su bosanske civilne i vojne službe bezbjednosti prisluškivale.
“Ti presretnuti razgovori su istinski i pouzdani. Mi nikada nismo pronašli naznake da su bili lažirani”, rekla je svjedokinja. Ona je precizirala da je sadržaj tih razgovora potvrđen drugim dokumentima, većinom poteklim iz Vojske Republike Srpske (VRS).
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske i vrhovni zapovjednik njene vojske, optužen je za genocid nad više od 8.000 srebreničkih Bošnjaka u danima nakon što je 11. jula 1995. VRS zauzela tu enklavu.
Karadžić je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, i uzimanje međunarodnih vojnika za taoce.
Činjenicu da je 13. jula 1995. godine na fudbalskom igralištu u Novoj Kasabi bilo “1.000-1.500” zarobljenih Bošnjaka, koju su u prisluškivanom razgovoru pominjali pripadnici VRS-a, potvrdili su satelitski snimci na kojima se zarobljenici vide na toj lokaciji, kazala je Frease.
Dok ju je Karadžić unakrsno ispitivao, svjedokinja je ponovila da se “sama uvjerila da su prepisi razgovora autentični, izvorni i pouzdani”, iako je u njima bilo “ispravki, što je normalno”.
Upitana da li postoje snimci tih razgovora, Frease je odgovorila negativno, objašnjavajući da su razgovori snimani jedni preko drugih zbog nedostatka traka.
“Postoji li neki razgovor koji potvrđuje moje učešće u tim događajima?”, pitao je Karadžić, na šta je Frease odgovorila da postoji nekoliko takvih razgovora. Na dodatno pitanje optuženog da li je sadržaj tih razgovora “povoljan ili nepovoljan” po njega, Frease je uzvratila da se “ne sjeća”.
Osvrćući se na presretnuti razgovor u kojem je pukovnik VRS-a Ljubiša Beara 15. jula 1995. godine rekao da “ima još 6.000 paketa koji nisu isporučeni”, Karadžić je pitao svjedokinju “kako je došla do značenja riječi ‘paket’”.
“Imajući u vidu događaje koji su se tada odvijali i da je reč o Beari, može se zaključiti da on govori o ljudima. Beara je tada radio sa zarobljenicima, nije bio šef pošte”, uzvratila je Frease.
Pukovnika Bearu, tadašnjeg načelnika za bezbjednost Glavnog štaba VRS-a, Tribunal je nepravosnažno proglasio krivim za genocid u Srebrenici i osudio ga na doživotni zatvor.
Suđenje Karadžiću bit će nastavljeno u ponedjeljak, 26. marta.