play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
playlist_play chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Radio Naša Riječ Chicago

Vijesti

Senadu Hadžiću na putu ka Mekki pomaže i princ Saudijske Arabije

today4. Augusta 2012. 26

share close
Pred Senadom Hadžićem iz Banovića, koji je prije devet mjeseci krenuo pješke na hadž, je najteža dionica “Puta svjetlosti”. Kako kaže, pomoć mu je obećao i princ Saudijske Arabije.

Piše: J. H.
alt


Iako ovaj hrabri Bosanac trenutno pješači po vrelom kamenju i pijesku, pri visokim temperaturama, to mu ne predstavlja problem u svakodnevnom postu. 

“Hvala Allahu, postim svaki dan. Istina je da nekad nemam šta jesti za iftar, ali uvijek ima dobrih ljudi. Mnogo mi pomažu porodice Ali Al-Ahmed i Halimić iz Akkabe. Oni mi često pošalju lijep iftar. Dželila Halimić je plemenita Bosanka i puno mi je hrane poslala”, kaže Senad te dodaje kako su mu pomoć na najtežnoj dionici puta ka Mekki obećali princ Saudijske Arabije i njegovi ljudi.

alt


“Rekli su da će mi obezbijediti vodu u nekim dijelovima pustinje i serume u slučaju da me ujede zmija ili pauk. Naravno, ako Bog da kad stignem u Mekku, bit ću u prinčevoj grupi. Do sada su mi nudili da idem avionom i džipom, ali ja sam to odbio. Želim ići pješke, želim ispuniti svoj nijet i cilj. Ovdje mi ljudi govore da su nekad dolazili na motorima, biciklima, autima i devama da obave hadž, ali niko se ne sjeća osobe koja je došla pješke iz dalekih zemalja kao što je naša jedna i jedina BiH”, priča Hadžić koji, osim sa nesnosnim temperaturama i velikoj žeđi, ima problema i sa žuljevima na nogama.

alt


“Ali, ne dam se, Allah je uz mene! Iz poštovanja prema ovdašnjim ljudima čitavu dionicu puta nosit ću zastavu naše ponosne, male i lijepe Bosne i Hercegovine i zastavu Saudijske Arabije. Pobacao sam sve iz ranca i u pustinju ulazim sa Kur'anom, tespihom, nekoliko zavoja i dvije boce vode”, kaže Senad koji se trenutno nalazi u blizini pustinje Tabuk koja je od Mekke udaljena oko 1.200 kilometara.

Written by: hazmirmanija

Rate it
0%