< !DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
Narednih devet dana dana u glavnom gradu Rusije na stadionu Lužniki nadmetaće se rekordan broj od 1.974 atletičara i atletičarki iz 206 zemalja. Do sada je rekord držala svjetska smotra u Berlinu 2009. godine, kada je snage odmjeravalo 1.895 sportista iz 202 zemlje.
Iako se ideja o održavanju svjetskog prvenstva u atletici pojavila još 1913. godine, krovna atletska organizacija, Međunarodna asocijacija atletskih federacija (IAAF) je odlučila da se Olimpijske igre mogu smatrati kao svjetsko prvenstvo za atletičare. Ovakvo tumačenje bilo je na snazi sve do 1976. kada je u Portoriku, na sastanku Vijeća IAAF-a odlučeno da se uspostavi novo takmičenje: Svjetsko prvenstvo u atletici. Prvi domaćin bio je Helsinki, koji je 1983. godine ugostio 1.572 atletičara iz 157 država.
DDR najbolji u Helsinkiju
Na tom Prvom svjetskom prvenstvu u glavnom gradu Finske najuspješnija zemlja je bila Demokratska republike Njemačke sa 22 medalje, od čega deset zlatnih, ispred SAD-a i SSSR-a koji su ukupno osvojili više medalja, 24 i 23, ali manje zlatnih, osam i šest. Sportisti iz te zemlje bili su najbolji i na sljedećem atletskom samitu u rimu 1987, kada su ponovili uspjeh u broju osvojenih zlatnih medalja (10), ali su i u ukupnom broju medalja bili najbolji (31). Iza njih su ponovo ostali SAD i SSSR.
Rušenjem Berlinskog zida i ujedinjenjem Njemačke, Zapadne i Istočne, prestaje dominacija njemačkih sportista. Kasnije je utvrđeno da je državna politika tadašnjeg DDR-a bila sistematsko dopingovanje mladih sportista, kako bi svoju zemlji na međunarodnoj sceni predstavljali na najbolji mogući način, bez obzira na lične patnje kroz koje su prolazili ta djece i mladi ljudi i na njih ostavljale trajne posljedice. Ovih dana pojavila se nova afera u kojoj se tvrdi da je i u Saveznoj republici Njemačkoj (Zapadnoj) doping sportista bio iniciran iz samog državnog vrha, ali to je tema za neku drugu priču.
Bilo kako bilo, ostali su u atletskoj historiji zapisani rezultati istočnonjemačkih sportista, a na zvaničnim stranicama IAAF-a i dalje stoji da je najbolje na vrijeme na 400 metara istrčala Marita Koch (DDR) u australijskom gradu Canberra 6. oktobra 1985. godine. Sigurno je da bi se pod povećalo mogli staviti još mnogi najbolji rezultati svih vremena. Kao primjer možemo navesti prerano preminulu američku sprinterku Florence Griffith Joyner, koja drži rekorde na 100 i 200 metara još od 1988. godine, ali sumnje nikada nisu i zvanično dokazane.
No, vratimo se svjetskim prvenstvima, koja su se u početku održavala svake četvrte godine, a od 1993. održavaju se svake druge u neparnim godine, kako se ne bi kalendarski podudarila sa Ljetnjim olimpijskim igrama i fudbalskim Mundijalima, koji su na programu svake četvrte godine.
Rekordan broj učesnika
Tako će Moskva od 10. do 18. kolovoza biti 14. domaćin najboljim svjetskim atletičarima. Mada će biti rekordan broj učesnika, i ovog puta nad kraljicu sportova nadvila se sjenka najveće pošasti modernog doba – doping, ali i zbog povreda neće nastupiti neki najbolji svjetski atletičari i atletičarke. Čini se da će najviše biti oštećen muški sprint, jer su najveći konkurenti Usaina Bolta, neprikosnovenog vladara najkraćih trkačkih disciplina, Jamajčanin Asafa Powell Amerikanac Tyson Gay uhvaćeni da su koristili nedozvoljenim sredstvima. Kada se tome doda da među učesnicima neće biti ni Boltovg sunarodnjak Yohan Blake, čovjeka koji je trebao braniti zlato na 100 metara te nastupiti u štafeti 4×100 metara, zbog povrede, onda je sasvim jasno da strijela sa Jamajke neće imati pravog konkurenta.
Da je najnovija doping afera podigla nivo spremnosti agenata iz Svjetske antidoping agencija (WADA) na najviši nivo, govori i podatak da su u ponedjeljak, odmah po dolasku jamajčanskih atletičara u trening kamp, svi bez izuzetka podvrgnuti doping kontroli, uključujući naravno i superstara Useina Bolta. Iako se ne pamti nikada da je cijela reprezentacija bila podvrgnuta testiranju, sigurno je da će pet dana pred početak Svjetskog prvenstva ta 44 uzorka biti najdetaljnije ispitana.
Među onima koji neće vidjeti Moskvu je i Kenijac David Rudisha, svjetski prvak i rekorder na 800 metara i olimpijski pobjednik iz Londona. Njegov problem je koljeno koje mu zadaje velike probleme, tako da nije ni sezonu odradio kako spada, pa je na kraju zaključio kako je najbolje preskočiti Svjetsko prvenstvo. Na zaletištu skoka uvis nećemo vidjeti ni Blanku Vlašić, koja je propustila cijelu prošlu sezonu zbog povrede. Ove sezone je nastupila sedam puta, pobijedila na dva takmičenja Dijamantne lige, ali su je bolovi u ahilovoj tetivi upozorili da se mora joj liječiti. Problema sa ahilovom tetivom i zglobom odskočne noge ima i srebreni skakač u dalj iz Londona, Australijanac Michell Watt, koji je ove godine skočio 8,54 m i da ga je povreda mimoišla opetz bi konkurisao za jednu od medalja
Južnoafrička trkačica na 800 metara Caster Semenya na opšte iznenađenje nije ispunila normu, dok je Daria Piščalinkova, svjetska prvakinja iz Daegua 2011. i srebrena sa prošlogodišnjih OI, suspendovana zbog uzimanja nedozvoljenih sredstava i prijeti joj oduzimanje olimpijskog srebra jer je i B-uzorak bio pozitivan. Olimpijska prvakinja u sedmoboju i najbolja atletičarka svijeta u prošloj godini, Jessica Ennis, takođe neće vidjeti stazu stadiona Lužnjiki, baš kao ni američke skačice u dalj Deedee Trotter.
Oproštaj od Isinbajeve
Svjetsko prvenstvo biće posljednje veliko takmičenja na kome će nastupiti sigurno najveća skakačica s motkom, ruska atletičarka Jelena Isinbajeva. Iako se i ranije predomišljala da zaključi karijeru, početkom ove nedjelje je potvrdila će nakon Moskve okončati karijeru. Prije mjesec je Isinbajeva najavila da će nakon SP-a uzeti pauzu i roditi dijete, te se nakon toga vratiti i u Rio de Janeiru loviti treće olimpijsko zlato. No, naknadno je promijenila planove. Podsjetimo da je legendarna skakačica osvojila zlatne medalje na Olimpijskim igrama 2004. u Atini i 2008. u Pekingu, a lani je u Londonu bila brončana. Svjetske titule je osvajala 2005. u Helsinkiju i 2007. u Osaki te ima i četiri svjetske krune u dvorani. Ukupno je 30 puta rušila svjetske rekorde: 17 puta na otvorenom i 13 puta u dvorani.
Iako će sa najvećeg svjetskog sportskog događaja u ovoj godini nedostajati nekoliko zaista vrhunskih imena, još uvijek ima dovoljno kvalitetnih atletičara koji će nam u narednih dana prirediti vrhunska uzbuđenja. Moći ćemo gledati okršaje sprinterki Shely-Ann Fraser-Pryce i Allyson Fenix te olimpijskog pobjednika Mo Faraha protiv njegovog najvećeg konkurenta Hagosa Gebrhiweta na 5.000 metara. Ruskoj skakačici Ani Čičerovoj neće se suprotstaviti Blanka Vlešić, ali će zato na zaletište u skoku uvis biti odlična Amerikanka Brigetta Barett. Biće veoma zanimljivo pratiti i trke na najkraćim stazama sa preponama. Na 110 metara glavni konkurenti, bar prema ovogodišnjim rezultatima, biće američki sprinteri Aries Meritt i Jason Richardson, dok će na 100 metara u ženskoj konkurenciji Sally Preston nastojati da olimpijskom zlatu doda i svjetsko.
Alić i Mešić bh. uzdanice
Na 14. svjetskom prvenstvu u atletici Bosnu i Hercegovinu će predstavljati bacači kugle Hamza Alić i Kemal Mešić. Alić, aktuelni evropski dvoranski viceprvak iz švedskog Göteborga Hamza Alić, je krajem juna osvojio i bronzu na Mediteranskim igrama u turskom Mersinu, a dokazao je da je u sjajnoj formu bacivši kuglu do ličnog rekorda od 20,73 m na Međunarodnom mitingu u Zenici. Ovim rezultatom 34-godišnji član Atletskog kluba Zenica ispunio je A-normu za nastup u Moskvi te najavio da bi ponovo ponoviti uspjeh iz Berlina 2009. kada se plairao u finalnu seriji i osvojio devet mjesto. Naš drugi predstavnik, 27-godišnji član AK Sarajevo Kemal Mešić je ove sezone osvojio bronzanu medalju na dvoranskom prvenstvu Balkana u Istanbulu. Njegov najbolji ovogodišnji rezultat od 20,37 je takođe bio dovoljan za ispunjavanje A-norme. Oba naša bacača izaći će na borilište 15. avgusta, kada su na programu kvalifikacije, a finalno takmičenje održaće se dan kasnije.
Svjetski rekord vrijedi 100 hiljada dolara
Međunarodna atletika federacija (IAAF) na predstojećem svjetskom atletskom prvenstvu, koje 10. avgusta počinje u Moskvi, atletičare koji postave svjetski rekord nagradiće sa 100.000 dolara.
IAAF će nagrade dijeliti osmorici najboljih takmičara u svakoj disciplini. Prema tome, svjetski prvaci će biti nagrađeni sa po 60.000 američkih dolara, osvajači srebrne medalje sa 30.000, dok će bronzani dobiti po 20.000 dolara. Nagrađeni će biti i oni koji zauzmu mjesta nakon trećeg: četvrto mjesto tako nosi 15.000, peto 10.000, šesto 6.000, sedmo 5.000 i osmo 4.000 dolara.
U štafetama će se nagrade dijeliti malo drugačije. Najbrža štafeta će dobiti 80.000, drugoplasirana 40.000, a treća 20.000 dolara.
Pooštrene kazne za doping
Posljednji slučajevi dopinga u atletskom vrhu bacili su sjenu na taj sport i čelnici IAAF-a odlučili su se na vraćanje starog sustava kažnjavanja prema kojem bi suspenzija za uzimanje nedopuštenih sredstava mogla iznositi i četiri godine, a ne dvije kao dosad. Na kongresu IAAF-a odluka je donesena jednoglasno i odlučeno je da se napravi pritisak na WADA-u za postroženjem kriterija u svim sportovima. Prvi ljudi svjetske atletike dodali su kako ih ne zanimaju imena dopingiranih već će jednaki kriterij biti usmjeren prema svima.